Rodno zasnovano nasilje

Rodno zasnovano nasilje

Rodno zasnovano nasilje je globalni problem duboko ukorijenjen u društvene norme, stereotipe i nejednake odnose moći između muškaraca i žena. Ono krši osnovna ljudska prava i negativno utiče na pojedince, porodice i društvo u cjelini.

Oblici rodno zasnovanog nasilja

Nasilje koje počiva na rodnim normama i nejednakim odnosima moći može se manifestovati u različitim oblicima ili kao kombinacija više njih:

Fizičko nasilje: Udaranje, povrede i druge fizičke prijetnje.

Psihološko nasilje: Prijetnje, ponižavanje, kontrola i izolacija.

Seksualno nasilje: Prisilni odnosi, seksualno uznemiravanje i zlostavljanje.

Ekonomsko nasilje: Kontrola nad finansijama, zabrana zapošljavanja ili lišavanje sredstava za život.

Uticaj na žene i društvo

Mnogobrojna istraživanja i statistički podaci o rasprostranjenosti rodno zasnovanog nasilja pokazuju da ono predominantno pogađa žene, djecu i posebno djevojčice, iako je prisutno i nasilje nad muškarcima. Žene i djevojke su najčešće žrtve rodno zasnovanog nasilja, ali nasilje pogađa i muškarce te rodne manjine. Dakle, žene i djevojke su najviše izložene riziku, zato se pojmovi „nasilje nad ženama” i „rodno zasnovano nasilje” često koriste kao sinonimi.

Prema izvještaju UN Women [1] , skoro jedna trećina žena širom svijeta doživjela je tokom svog

života fizičko ili seksualno nasilje što ukazuje na učestalost problema i potrebu za sveobuhvatnim pristupom u borbi protiv istog.

Jedan od ključnih uzroka nasilja nad ženama leži u patrijarhalnim društvenim strukturama koje

promovišu nejednakost polova. Tradicionalni obrasci ponašanja koji posmatraju muškarce kao

dominantne i žene kao podređene, doprinose normalizaciji nasilja i diskriminaciji žena, koje su izložene stereotipima i očekivanju da "trpe", što otežava prepoznavanje i prijavljivanje nasilja.

Osim toga, diskriminatorne kulturne norme, a posebno ekonomska nejednakost stvaraju okruženje koje olakšava nasilje nad ženama. Najčešće posljedice su kontrola nad životom žene, sprječavanje donošenja samostalnih odluka i narušavanje odnosa u porodici i zajednici.

Uticaj nasilja na žene s invaliditetom i važnost prepoznavanja problema

Žene s invaliditetom suočavaju se s posebnim izazovima kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje. Uprkos njegovoj učestalosti, nasilje nad ženama s invaliditetom često ostaje neprepoznato zbog mitova i predrasuda, te nedostatka senzibilizacije i edukacije u društvu.

Podaci SZO [2] iz 2021. godine pokazuju da u svijetu svaka treća žena starija od 15 godina (oko 736 miliona), u toku života barem jednom doživi fizičko ili seksualno nasilje, dok su žene sa invaliditetom u višestruko većem riziku od iskustva seksualnog nasilja. Neka od istraživanja pokazuju da su žene,

djevojke i djevojčice s invaliditetom i do pet puta [3] češće izložene nasilju ili zlostavljanju u poređenju sa ženama, djevojkama i djevojčicama bez invaliditeta. U Rezoluciji o položaju žena s invaliditetom (2018/26855RSP) Evropski parlament ističe da je 34% žena sa zdravstvenim poteškoćama ili sa invaliditetom (u poređenju sa 19% žena bez zdravstvenih poteškoća ili invaliditeta) tokom života doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera. Ovaj rizik je još i veći za žene kojima je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima kao što su kupanje, oblačenje ili hranjenje s obzirom na to da su fizički ili intelektualno ranjivije [4] . Analiza koju su provele koalicije udruženja osoba sa invaliditetom u BiH uz podršku MyRight [5] tokom 2019. godine, konstatuje da je vrlo malo studija i istraživanja dalo osvrt na taj problem, te na ovom mjestu treba naglasiti i to da su žene s invaliditetom istorijski zapostavljane u studijama i istraživačkim izvještajima o osobama s invaliditetom, feminističkim učenjima, ali i u ostalim važnim pitanjima koja se tiču direktno njihovog života. Isto tako su često bile ignorisane i u pokretu za prava osoba s invaliditetom kao i u ženskom pokretu, na taj način nisu samo u povećanom riziku od nasilja, nego se često suočavaju sa nedostatkom sredstava, izrazitim strahom ili preprekama za pronalaženje sigurnosti i podrške nakon što je do nasilja došlo. Progovoriti o nasilju i dobiti zaštitu i pomoć je samo po sebi izazov, a posebno ako su usluge podrške i informacije nepristupačne i neprilagođene.

Stoga možemo reći da se nasilje nad ženama s invaliditetom manifestuje kroz različite forme. To može uključivati ograničavanje kretanja, verbalno omalovažavanje, nepravilnu upotrebu lijekova, ekonomsko iskorištavanje i zanemarivanje osnovne njege i podrške. Seksualni napadi i druge vrste seksualnog nasilja također su česte, ali se rijetko prijavljuju.

Prepreke za prepoznavanje nasilja su brojne. Dok se žene s invaliditetom često suočavaju s duboko ukorijenjenim mitovima koji ih opisuju kao aseksualne ili potpuno ovisne o drugima. Ove percepcije, zajedno sa stigmatizacijom i nedostatkom pristupačnih informacija, dodatno otežavaju prepoznavanje nasilja.  U mnogim slučajevima, nasilnici su osobe od povjerenja ili one od kojih su žene ovisne, što stvara dodatne slojeve složenosti i trauma, upravo je ranije pomenuta analiza potvrdila predhodno. Te je privatna sfera, skrivena 'iza zatvorenih vrata', identificirana kao područje koje zahtijeva specifične intervencije. Istovremeno, nasilje u institucijama za zbrinjavanje osoba s invaliditetom prepoznato kao poseban problem koji ostaje nedovoljno istražen. [6]

Posljedice nasilja na mentalno zdravlje

Nasilje ima razarajuće posljedice na mentalno zdravlje žena s invaliditetom. Mnoge žene osjećaju nesigurnost, strah i izolaciju. Ovo može dovesti do razvoja depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Često se javljaju i nisko samopouzdanje, osjećaj bezvrijednosti, pa čak i

suicidalne misli. Ove posljedice dodatno otežavaju ženama da potraže pomoć i započnu proces oporavka.

Važnost prepoznavanja i djelovanja: sigurne kuće i podrška žrtvama nasilja

Rodno zasnovano nasilje nije samo individualni problem – ono ima duboke posljedice na društvo u cjelini. Ključno je osnažiti žrtve kroz informisanje i edukaciju, omogućiti im pristup sigurnim servisima podrške, te osigurati dosljednu i efikasnu primjenu zakona.

Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo (KOO UOSI KS) je u decembru 2023. godine potpisao "Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo". Protokol je uspostavio temelje za međusektorsku saradnju, s ciljem unapređenja zaštite i promocije prava žena s invaliditetom, osiguravajući da se pitanja nasilja nad ženama s invaliditetom tretiraju s posebnom pažnjom i odgovornošću svih uključenih strana. Ovaj koordinirani pristup omogućava efikasniju identifikaciju i podršku žrtvama, čime se doprinosi razbijanju začaranog kruga nasilja.

Prevencija nasilja i dugoročne promjene mogu se postići samo zajedničkim naporima svih sektora društva, uključujući žene s invaliditetom koje trebaju informisati se i biti podrška jedna drugoj.

Ovde ističemo da je nasilje potrebno prijaviti nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili  pozvati na jedadn od sljedećih brojeva:

·         SOS telefon za prijavu nasilja: 1265 (Federacija BiH), 033 222 000 (KS)

·         SOS telefon za prijavu nasilja: 1264 (RS)

·         Centar za žene KS: 033 570 560 / 570 561, ili putem e-mailova za pravnu pomoć putem emaila pravna.podrska@bih.net.ba, psihološku pomoć putem emaila psiholoska.podrska@bih.net.ba, ili za socijalnu podršku socijalna.podrska@bih.net.ba

Više putem web stranice fld.ba

Ovi brojevi omogućuju anonimnu i besplatnu pomoć.

·         Kantonalni Centar za socijalni rad:  033 723 640, ili više pute, web stranice kcsr.ba

Sigurne kuće predstavljaju ključnu podršku za žene žrtve nasilja. Osim fizičke zaštite, ove ustanove nude psihoterapiju, radnu terapiju, pravnu pomoć i medicinsku asistenciju. Međutim, kapacitet sigurnih kuća često je ograničen, a nedostatak senzibiliziranih stručnjaka dodatno umanjuje njihovu efikasnost.

Iako su sigurne kuće važan resurs, proces identifikacije i pružanja pomoći ženama s invaliditetom često kasni zbog arhitektonskih prepreka, nedostatka edukacije među stručnjacima i neadekvatnih protokola. Stoga je od vitalnog značaja poboljšati dostupnost ovih usluga, prilagoditi ih potrebama žena s invaliditetom i raditi na senzibilizaciji profesionalaca i šire zajednice.

Nasilje nad ženama s invaliditetom je ozbiljan društveni problem koji zahtijeva hitnu pažnju. Žene s

invaliditetom imaju pravo na život bez nasilja i straha.

Ako znaš nekoga tko prolazi kroz nasilje, budi joj oslonac. Ona se možda osjeća usamljeno, uplašeno i beznadežno. Tvoja podrška može biti ključna u tome da joj pomogne da se izvuče iz te situacije. Podsjeti je da nije sama i da postoji pomoć. Podijeli s njom ovu brošuru ili je uputi na organizacije koje pružaju podršku. Da bismo spriječili nasilje, moramo svi zajedno raditi na promjeni društvenih normi. Educirajmo sebe i druge o nasilju, podržimo žrtve i zajedno stvorimo sigurnije okruženje za sve.

Budi promjena koju želiš vidjeti!

Pridruži se akcijama, volontiraj ili postani članica Foruma žena s invaliditetom Koordinacionog odbora KS.

Zajedno možemo izgraditi društvo u kojem će sve žene biti sigurne i ravnopravne.

Ova publikacija je nastala u okviru projekta koji je dio realizacije MyRight programa  u Bosni i Hercegovini.

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju neophodno i stavove MyRight-a.

Odgovornost za sadržaj snosi isključivo izdavač.

---

[1] https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/facts-and-figures

[2] Global fact sheet violence against women prevalence estimates, 2018

[3] https://www.edf-feph.org/edf-joins-world-day-for-the-elimination-of-violence-against-women-orange-the-world-fund-respond-prevent collect/.

[4] IMI Boke, Brošura "Prepoznavanje nasilja i povreda ravnopravnosti žena sa invaliditetom

[5] Izvještaj se može naći na https://myright.ba/uimages/U4277EB7_Analiza20rodno20zasnovanog20nasilja20prema20prema20osobama20sa20invaliditetom20u20BiH.pdf